Senj u znaku velikana: Otvorena izložba „Markantun de Dominis – pogled u novo doba“

SENJ – Povodom obilježavanja Međunarodnoga dana muzeja, u prostorima palače Vukasović jučer je svečano otvorena izložba posvećena jednom od najznačajnijih, ali i najkontroverznijih europskih intelektualaca – biskupu Markantunu de Dominisu. Izložba pod nazivom "Markantun de Dominis – pogled u novo doba" realizirana je u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU) te Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu.

Program je moderirala kustosica Gradskog muzeja Senj, Ana Vukelić Biondić, koja je uvodno pozdravila sve okupljene građane, ugledne uzvanike te predstavnike medija. Poseban obol večeri dali su i pripadnici povijesne postrojbe Senjski uskoci, čija je prisutnost znakovito podsjetila na burne povijesne slojeve grada i suparništvo koje su nekada imali s ovim biskupom.

Prvi se prisutnima obratio ravnatelj Gradskog muzeja Senj, Vedran Tomljanović, istaknuvši specifičnost ovogodišnjeg, večernjeg termina održavanja manifestacije:

"Nakon izložbi o Frankopanima na tvrđavi Nehaj, došao je red da u Gradski muzej vratimo čovjeka koji je stoljećima u Senju bio nepravedno zapostavljen, zaboravljen, pa čak i omražen – senjskog biskupa Markantuna de Dominisa. Bio je to vizionar, avangarda svog vremena, jedan od vodećih intelektualaca Europe i osebujna, karizmatična ličnost koja je ostavila neizbrisiv trag."

Ovogodišnja manifestacija održana je pod okriljem teme koja naglašava potencijal muzeja kao mostova između kulturnih i društvenih podjela. Kustos muzeja, Josip Vukelić, pojasnio je kako se lik De Dominisa idealno uklopio u taj koncept:

"Tema "Muzeji ujedinjuju podijeljeni svijet" iznimno je relevantna u vremenima u kojima živimo jer su muzeji, kao baštinici kulturnog identiteta, često meta ratova i cenzura. Iako su De Dominisa uskoci opravdano smatrali jednim od svojih najvećih neprijatelja, on je istovremeno bio jedan od najsvjetlijih predstavnika svestranog renesansnog čovjeka. Pozivamo javnost da nanovo upozna njegov lik, jer je istina o njemu kompleksna i nudi prostor za dijalog."

Duhovnu i crkvenu dimenziju Dominisova života u kontekstu Senjske biskupije i Splitske nadbiskupije oslikao je mons. dr. Richard Pavlić, župnik Uznesenja BDM Senj koji se osvrnuo na njegov dramatičan kraj života u Rimu:

"Spominjemo se čovjeka koji je imao specifičan i tragičan kraj života – posmrtno je osuđen, tijelo mu je vučeno rimskim ulicama i spaljeno na Campo de' Fiori, a pepeo bačen u Tiber. Crkva nekada zna biti okrutna i nemilosrdna prema ljudima koji su ispred svoga vremena, ali im s vremenom ipak zna odati priznanje. Iznimno mi je drago što je večeras ovdje odano zasluženo priznanje ovom velikom teologu, filozofu i senjskom biskupu koji je hodao ovim našim prostorima."

Izložbu je svečano otvorila dr. sc. Marijana Borić, viša znanstvena suradnica HAZU-a i autorica postava, koja kroz projekt „Upoznajmo hrvatsku znanstvenu baštinu“ godinama radi na afirmaciji domaćih velikana.

"De Dominis iskazao se kao istinski ekumenist u vrijeme najžešćih vjerskih ratova, čovjek koji je sanjao o ujedinjenoj kršćanskoj Europi. Svrha ove izložbe je ponuditi cjelovit pogled na njegovo djelovanje, posebice na njegov golem doprinos svjetskoj znanosti. On je u djelu De radiis visus et lucis iz 1611. godine dao prvu znanstvenu teoriju duge, što je kasnije priznao i sam Isaac Newton. Želimo da Senj, uz svoju ponosnu uskočku povijest, prepozna De Dominisa kao dio svog identiteta i biskupa koji je u podnožju svog portreta vizionarski zapisao: "Moj život, pero, jezik, pa i sama smrt mogu potvrditi: ja ne mogu umrijeti."

Posjetitelji na drugom katu Gradskog muzeja imaju priliku vidjeti postav podijeljen u tri smislene cjeline koje vode kroz kronologiju Dominisova uspona u crkvenoj hijerarhiji, njegove objavljene radove te znanstvenu literaturu. Poseban naglasak stavljen je na faksimile i pretiske njegovih pisama te biskupskih pečata koji danas više ne postoje.

Uz asocijativne predmete poput povijesnih povećala i izloženih intrigantnih ulomaka na latinskom jeziku, multimedijalni dio izložbe posjetiteljima omogućuje uvid u digitalizirane spise i edukativne sadržaje, nudeći tako potpun i suvremen uvid u kulturnu povijest njegova doba.

Uz samu izložbu, obavili smo i kratak razgovor s autoricom postava, dr. sc. Marijanom Borić, višom znanstvenom suradnicom u Odsjeku za povijest prirodnih i matematičkih znanosti HAZU, koja je ujedno i pripadnica Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ te nosi titulu Zmajica od Dalmacije.

Markantun de Dominis bio je fascinantna ličnost koja je spajala visoku crkvenu hijerarhiju s revolucionarnim znanstvenim radom. Što biste izdvojili kao njegov najhrabriji iskorak — je li to bila njegova teorija o nastanku duge u djelu De radiis visus et lucis ili pak kritika crkvenog ustroja?

Svakako je bio nositelj novih struja i u pristupu istraživanja prirode, pa tako i duge. Ali ipak, kudikamo veća hrabrost je bila u tom trenutku, na prijelazu između 16. i 17. stoljeća, propitivati povijesnu ulogu Crkve. Ono što je najrevolucionarnije u njegovom opusu svakako je njegovo teološko promišljanje i djelovanje gdje on promišlja reformu Crkve, njenog pojavnog oblika. Prigovara Crkvi da je odveć svjetovna i gubi svoju duhovnu narav. U stoljeću inkvizicije usuditi se pisati tako direktno, tako otvoreno jedno kompleksno djelo od 10 knjiga na gotovo 2000 stranica, utemeljeno brojnim izvorima, poduprto tradicionalnom kršćanskom literaturom, Svetim pismom i tako dalje – za to je trebala jedna velika hrabrost, jedna velika intelektualna hrabrost i integritet u tom trenutku tako javno istupiti. Naime, živio je u razdoblju kada je Europa bila u osvit Tridesetogodišnjeg rata. Na neki način kao da je predvidio ono što će se desiti, da će Europa trajno vjerski zaratiti 30 godina, i zagovarao je taj mir između kršćanskih crkava Europe. Mislim da je to najupečatljivije u cijelom njegovom djelovanju.

Dominisov životni put je bio izrazito kompleksan i turbulentan, koji je završio osudom i spaljivanjem njegovih djela (te posmrtnih ostataka) u Rimu, na koji ste način vizualno i dokumentarno nastojali približiti tu 'mračniju' stranu njegove sudbine posjetiteljima izložbe?

S obzirom na to da izložbu obilazi širi krug ljudi, osobito mladi, ta tema možda nije toliko apostrofirana na način na koji bi bila da je upućena, recimo, jednom filozofskom krugu ili užem znanstvenom krugu. Ona je obuhvaćena s nekim dokumentima iz tog doba – odlukom Inkvizicije, panom na kojem je obrađen njegov povratak u Rim, njegovo pokajanje, okolnosti u kojima je preminuo, papa koji mu je dodijelio oprost, Grgur XV., a zatim, vrlo brzo nakon toga, predočeno je i pokretanje inkvizicijskog postupka od pape Urbana VIII. Dakle, predočen je taj njegov kraj možda sa malo riječi, ali ostavljeno je prostranstvo mislima da se i kroz taj segment njegovog života pokaže da je u stvari živio život ispunjen promjenjivom srećom. Dakle, odricao se puno toga, postizao je puno. Pitanje je njegov ljudski život, da li mu je pružio ono sve što je želio. Smatram da je on, poput mnogih hrvatskih velikana, ostavio velik trag i dao nam puno, ali se odrekao onih malih ljudskih vrijednosti i radosti koje u stvari čine ljudski život.

De Dominis se danas često naziva pretečom ekumenizma i vizionarom europskog zajedništva. Koliko je, po Vašem mišljenju, njegova ideja o pomirenju kršćanskih crkava i dijalogu relevantna danas, te što suvremeni čitatelj može naučiti iz njegovog intelektualnog integriteta?

On je s tim svojim idejama bio vizionar onog što će nastupiti tek u 20. stoljeću. To su univerzalne ideje koje prelaze granice i epoha, i naroda, i civilizacija. One imaju jednaku svježinu i jednaku vrijednost kao i u vrijeme kada ih je Dominis javno proklamirao usprkos Inkviziciji i javnoj politici Crkve, kao i danas. Sasvim sigurno mogu biti nadahnuće jer mi, nažalost, i u 21. stoljeću živimo u svijetu razdora, ratova u neposrednoj blizini. Mnogi od njih su motivirani ili vjerski ili materijalno, tako da te riječi i danas imaju i svoju važnost, i aktualnost, i snagu.

Izložba "Markantun de Dominis – pogled u novo doba" mnogo je više od pukog povijesnog prikaza; ona je kulturni most koji spaja prošlost i sadašnjost, potičući nas na dijalog i preispitivanje vlastitih stajališta. Povratkom ovog velikog vizionara i znanstvenika u prostore palače Vukasović, Gradski muzej Senj uspješno je odgovorio na ovogodišnju temu manifestacije, podsjetivši nas da su znanost, mir i intelektualna sloboda univerzalne vrijednosti koje nikakve povijesne lomače ne mogu uništiti. Izložba ostaje otvorena za sve posjetitelje koji žele otkriti fascinantne slojeve života čovjeka koji je bio daleko ispred svog vremena.

Izložba ostaje otvorena za sve posjetitelje do 15. rujna, pružajući dovoljno vremena svima koji žele otkriti fascinantne slojeve života čovjeka koji je bio daleko ispred svog vremena.