General Mirko Šundov u Senju održao predavanje o vojnom naslijeđu Zrinskih i Frankopana

SENJ - U organizaciji Grada Senja, Gradskoga muzeja Senj, Pučkoga otvorenog učilišta M. C. Nehajeva Senj i Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja”- Zmajskoga stola u Splitu održano je predavanje generala zbora u mirovini dr. sc. Mirka Šundova, Zmaja od Svilaje.

Predavanje se održalo u povodu 460. obljetnice junačke pogibije Nikole IV. Zrinskog u pokušaju obrane Sigeta te uz 160. obljetnicu od početka povijesnih istraživanja i prikupljanja građe o Zrinsko-frankopanskoj uroti, o ukupnoj povijesti tih dviju obitelji te o hrvatskom srednjovjekovlju i državotvornosti. Pedavanje je bilo dio Županijskoga stručnog vijeća za osnovne i srednje škole Ličko-senjske županije iz predmeta Povijest s temom "Granica, sila i identitet: senjski uskoci kao fenomen ranoga novoga vijeka", upravo kako bi se istaknule povijesne sličnosti između vojne borbe uskoka, velikaških obitelji te suvremene borbe za slobodu i suverenitet Republike Hrvatske.

Predavanje je bilo dio programa Gradskoga muzeja Senj unutar kojega je u tijeku ove godine izložbama, kulturno-umjetničkim programima i edukativnim aktivnostima ozbiljno i predano obnovio spomen i nastavio njegovati uspomenu na obitelji Frankopan i Zrinski. 

Predavanje je moderirala kustosica Gradskog muzeja Ana Vukelić Biondić, koja je u uvodnom dijelu izrazila zahvalnost organizatoru i suorganizatorima događaja, ali i naglasila kontinuiranu potporu Grada Senja na čelu s gradonačelnikom Željkom Tomljanovićem pri organizaciji ovakvih i sličnih aktivnosti. Gradonačelnik Tomljanović pridružio se druženju s generalom Šundovom nakon predavanja na koje je bio spriječen doći te mu je tom prilikom izrazio dobrodošlicu.

Bogata biografija predavača bilježi brojne uspjehe. Mirko Šundov diplomirao je na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, magistrirao te doktorirao iz područja geoznanosti na Prirodoslovno-matematičkome fakultetu u Zagrebu. Dragovoljac je i sudionik Domovinskoga rata tijekom kojega je među ostalim obnašao dužnosti zapovjednika 4. gardijske brigade i načelnika stožera Zbornoga područja Split, zapovjednika Zbornog područja Knin, zapovjednika Zapovjedništva za obuku OS RH, zapovjednika Ratne škole "Ban Josip Jelačić", zapovjednika Zapovjedništva za združenu izobrazbu i obuku "Petar Zrinski", zapovjednika i ravnatelja Hrvatskog vojnog učilišta "Petar Zrinski" te vojnog predstavnika Republike Hrvatske u NATO-u i EU. Odlikovan je odlikovanjima Red hrvatskog pletera, Red hrvatskog trolista, Red bana Josipa Jelačića, Red Nikole Šubića Zrinskog i Red kneza Branimira s ogrlicom te Spomenicom Domovinskog rata i Spomenicama domovinske zahvalnosti za 5, 10 i 15 godina službe i medaljom Oluja. Za ostvarene rezultate u radu 1992. i 1993. godine pismeno je pohvaljen pohvalom predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika OS RH, a 2013. godine pohvalom ministra obrane. Od 2016. do 2020. s činom generala zbora obnašao je dužnost načelnika Glavnoga stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske. Počasni je član Zrinske garde.

U predavanju se general Šundov uvodno kratko dotakao rodoslovlja obje obitelji, uz naglasak na članove koji su bili najistaknutiji ratnici. Pritom je naglasio kako je ukupna vojnopolitička situacija u 16. i 17. stoljeću bila iznimno složena – nakon pada Bosanskoga Kraljevstva i osobito porazom na Krbavskom polju počinje razdoblje dugogodišnje nesigurnosti i ratova za opstojnost hrvatskoga naroda, popularno nazvano "dva stoljeća plačuće Hrvatske", kako ga je nazvao Pavao Ritter Vitezović. Osmanlijska je vojska u to vrijeme bila najbolje opremljena, uvježbana i osposobljena za ratovanje, stoga je bilo nužno zajednički organizirati, planirati i provoditi obranu od Osmanlija. Doprinos Zrinskih i Frankopana u vojnom smislu ogleda se prije svega u sposobnosti da pripreme, organiziraju, uvježbaju i upotrijebe vojnu silu, a sve u skladu sa zahtjevima tadašnjeg vremena. To se konkretno ogledalo u provedbi novih elemenata taktike, opremanju vojnika i postrojbi modernim naoružanjem, dobroj pripremi i osposobljenosti pojedinaca i postrojbi u borbenom moralu i vještinama, gdje su oni sami često bili predvodnici. Poznata je tako rečenica Nikole Zrinskog Sigetskog tijekom opsade Sigeta "Prije svega treba nastojati, da budemo složni i vjerni, da među nas ne zađe nikakva razmirica, da se ne gaji neprijateljstvo ni mržnja, da se ne diže jedan na drugoga, nego svom se silom treba upeti, da se među nama svima radije udomi poštenje i da ovdje boravimo u najvećoj slozi i ljubavi, dok se god svidi volji Božjoj." Isticali su se kao zapovjednici i vođe koje su njihovi podređeni iznimno cijenili i poštovali, a jednako ih je tako poštovala i protivnička strana. Petra Zrinskoga je sam kralj opisao "štitom kršćanstva i strašilom Turaka". Posebno je istaknuo kako su obje obitelji dale praktičan doprinos vojnom umijeću, a Nikola Zrinski dao je i pisani prilog teoriji rata i vojnoga umijeća. Proučavao je vojnu znanost od klasičnih pisaca sve do suvremenika Gustava Adolfa, s ciljem uređenja stalne i dobro disciplinirane vojske kojom bi vodio borbu protiv protivnika. 

Tijekom cijeloga je predavanja general Šundov jednostavno i umješno uspoređivao tijek tih ratova s Domovinskim ratom - ratom za samostalnu i suverenu Hrvatsku, uz napomenu kako je, uz državu, najveće postignuće rata upravo sloga.

Nakon predavanja zainteresirana se publika rado zadržala u razgovoru s predavačem, a dogovorena su i sljedeća gostovanja.

Hvala generalu Šundovu na dolasku, trudu i zanimljivom predavanju.