.png){kind=logo}
Beseda kao najživlji spomenik Senja: Intervju s Leonidom Domijan-Fišter o osnivanju Katedre Čakavskog sabora Senj
- Lumino
- 28. sij
- 5 min čitanja
Baština nije samo uklesana u kamene zidine, nego i u riječi koje svakodnevno izgovaramo. Jezici i govori umiru ako ih nema tko živjeti. Upravo zato, osnivanje Katedre čakavskog sabora u Senju nije samo administrativni čin, već čin kulturološkog otpora zaboravu.
O viziji, izazovima i planovima za budućnost razgovarali smo sa zamjenicom predsjednice Katedre čakavskog sabora Senj, Leonidom Domijan-Fišter.
Kroz razgovor doznajemo kako su se prvi dogovori kovali tamo gdje se najbolje ćakula – u kozmetičkom salonu i na plaži Banja te kako je upravo ta autentična „ženska energija“ postala glavni motor pokretač ove važne priče. Od povijesne Vile Podnehaj do ambicioznih ciljeva za zaštitu govora do 2029. godine, otkrivamo kako Senj planira "proć kroz more“ tradicije i uploviti u modernu budućnost, čuvajući pritom svaku svoju larfu, raganj i dragocjenu besedu.
Vodstvo Katedre i Upravni odbor čine isključivo žene. Je li to bio spontan razvoj događaja ili su upravo žene danas najsnažniji stupovi očuvanja senjskog identiteta? Što ta ženska energija donosi vašem načinu rada?
Mislim da se taj ženski naglasak ipak dogodio slučajno.( smijeh) Možda zato što nas je sve redom zapravo pogurala Nera Bašić pa su prvi dogovori krenuli u kozmetičkom salonu, onda tijekom ljeta na Banji pa tek kasnije - za ozbiljno, ča bimo senjski rekli – za spravlje. Vjerojatno bi bilo više muškaraca na osnivačkoj skupštini da su prvi dogovori krenuli nakon neke nogometne utakmice umjesto nakon kozmetičkog tretmana.
Osnivačka skupština održana je u povijesnoj Vili Podnehaj. Što to mjesto simbolizira za novu Katedru i hoće li ono ostati srce vaših budućih susreta i aktivnosti?
Kad je riječ o prekrasnom ambijentu Vile Podnehaj, tu prije svega treba zahvaliti Zagrepčanki Eliani Bonačić, koja potječe iz čuvene senjske familije Krajač. Katedrina službena adresa jest u prostoru gradske uprave no kako se tamo nismo mogli sastati tijekom vikenda, uskočila je Eliana, ponudivši gostoprimstvo. Da nije bilo nje izgubili bismo još dragocjenog vremena tražeći mjesto, vrijeme i dan kad baš svi možemo doći da bismo odradili ono što se na početku mora. Tako je naša osnivačka skupština krajem prošle godine održana u Vili Podnehaj što je u svakom slučaju bilo puno inspirativnije od bilo kakve sale za sastanke u gradskoj upravi. Vjerojatno ćemo u Vili održati još poneki književni susret ili sastanak, ali smatramo da to gostoprimstvo ne treba zlorabiti. Rad Katedre želimo iz privatne sfere preseliti u javni prostor da bude vidljiv i dostupan svim zainteresiranim građanima pa u tome očekujemo potporu Grada Senja.
Usvojili ste trogodišnji plan rada. Kada biste morale izdvojiti tri ključna cilja koja želite ostvariti do 2029., što bi to bilo? Kako će Senj izgledati (i zvučati) nakon vašeg prvog mandata?
Senjska čakavština izumire. Zato prije svega želimo provesti sve što treba da bismo ju zaštitili kao što su to primjerice učinili mještani otoka Sali na Dugom otoku i neki drugi „specifični čakavci“. Puno je administrativnih prepreka koje još savladavamo. Mi koji smo „unutra“ možemo volontirati, ali samo uz simboličnu članarinu, ne možemo financirati niti jedan značajniji projekt. Zato moramo ojačati članstvo jer trebamo puno članova i svi su dobrodošli. Još nas je vrlo malo. Vidjet ćemo prihodovnu stranu, da bismo nastavili prema planu. Prijavili smo se na gradski natječaj za Javne potrebe u kulturi. Probat ćemo aplicirati i na neke druge natječaje. Već smo dogovorili suradnju sa stručnjacima sa Sveučilišta u Zagrebu da bi nam pomogli u provedbi zaštite i proveli nužna znanstvena istraživanja. To ne možemo sami, a sve što ne možemo sami moramo platiti. Bar putne troškove, spavanje i dnevnicu! U jednom trenu se suočite s činjenicom da nije važna samo dobra volja jer na kraju sve zapne na financijama. Nadam se da se to nama neće dogoditi i da ćemo uspjeti u nakanama. Osim zaštite govora i jačanja članstva, najvažniji je rad s rad s mladima te prezentacija njihovog rada, izrada web stranice, uključivanje u razne komunikacijske kanale te suradnja sa svim kulturnim institucijama u Senju i okolici te s drugim Katedrama čakavskog sabora.
Mladi se često ustručavaju koristiti izvorni govor. Na koji način ih planirate motivirati da senjsku čakavštinu ne doživljavaju kao nešto starinsko, već kao autentičan i moderan dio svog identiteta?
Planiramo prezentirati javnosti što i u kojem obliku rade mladi čakavci u osnovnoj i srednjoj školi. Ako oni drugi vole gledati talent show programe, probat ćemo im ponuditi čakavski talent show, predstave i druženja. Veći dio Hrvatskog primorja ČA – val je zalio prije više od 30 godina, dok je Senj tek malo pošpricao. Zato ćemo sada, ako treba i kontra kurenta!
Najavili ste suradnju s drugim Katedrama čakavskih sabora i institucijama. Koji su prvi zajednički projekti na vidiku i koliko je važno to povezivanje s ostalim regijama koje njeguju čakavštinu?
Postojeće Katedre imaju više iskustva. Prve kontakte ostvarili smo s Katedrom čakavskog sabora Žminj, od njih smo dobili prve upute kako se uopće upustiti u administrativnu avanturu osnivanja udruge, pisanja statuta i drugih dokumenata te i ispunjavanje raznih formulara. Za sada ćemo uglavnom učiti od iskusnijih te ugostiti neke njihove programe, ali i ponuditi im prezentaciju naših.
Možete li nam izdvojiti 5 autentičnih senjskih riječi ili izraza koji su vam najdraži? One koje bi svaki pravi Senjanin trebao znati, a svaki gost Senja bar jednom čuti?
Najdraža beseda mi je RAGANJ jer je višeznačna pa tako more bit oluja ili raganj od vrimena ako je ružno, more bit raganj ako smo se dobro zabavili na primjer u maškarama ili ako je bil cirkus bilo ke vrste, u pozitivnom ili u negativnom smislu. Volin i besedu LARFA ka znači maska, a Senj bez maski i maškaranja ni Senj. Kad u Senju rečeš KULA ne moraš ni reč Nehaj i niki neće pitat ka kula jer se zna ka je.
BURA ni ekskluzivno senjska beseda, al tek kad provaš senjsku onda naučiš pravo značenje.
I finalmente bi spomenula jednu frazu. Kad se gre napravit jedan lipi đir Senjani će ti reč da gredu PROĆ KROZ MORE. Gostu ipak moramo reć da smo fenomeni ki u paradnoj robi gremo „krozmore“, a da usput ne smočimo ni noge.
Ovaj razgovor jasno pokazuje da Katedra Čakavskog sabora Senj nije samo još jedna udruga na papiru, već skupina entuzijasta s jasnom vizijom. Njihova borba „kontra kurenta“ dokaz je da senjski identitet nije nešto što pripada isključivo muzejima, već živahna energija koja se mora osjetiti na ulici, u školskim klupama i u svakodnevnom govoru.
Pred njima je izazovan put od svladavanja administrativnih bura do motiviranja mladih da s ponosom progovore materinskim idiomom. No, uz ovakav spoj tradicije, znanstvene suradnje i neizbježnog senjskog humora, sigurni smo da će do 2029. godine senjska čakavština zvučati snažnije nego ikad. A do tada, dragi čitatelji, ako se nađete pod kulom dok puše bura, sjetite se ovih riječi i slobodno prođite „kroz more“ barem onako kako to samo Senjani znaju.
Komentari